Broj poruka : 354 Godina : 31 Mjesto : Osijek Reputacija : 0 Bodovi : 4 Datum upisa : 2008-07-15
Naslov komentara: Moj grad 23rd November 2008, 21:54
prijedlog da napisemo nest o svom gradu i tak to moj grad kako mozete vidjeti u profilu je osijek Osijek jedini grad u Hrvatskoj osim Zagreba koji ima tramvaj Osijek jos zovu nepokoreni grad, grad na dravi... glavni grad slavonije(srce slavonije) itd trenutno broji oko 100 tisuca stanovnika uz okolicu evo jedan video o gradu uz prigodnu pjesmu
nisam se odlucio za kojicu pa evo jos jedan na istu pjesmu
pogledajte komentirajte dajte da vidimo lijepote vasih gradova
Mirza Osnivač
Broj poruka : 1300 Godina : 33 Mjesto : Bijeljina / YU Posao : Student: I godina Mašinskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Obrazovanje : Mašinski tehničar IV godine Reputacija : 1 Bodovi : 6 Datum upisa : 2008-06-14
Naslov komentara: Re: Moj grad 23rd November 2008, 22:52
Bravo druže! Fenomenalna ideja Bijeljina će se oglasiti uskoro
Drug Ambra Moderator foruma
Broj poruka : 354 Godina : 31 Mjesto : Osijek Reputacija : 0 Bodovi : 4 Datum upisa : 2008-07-15
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 00:51
drago mi je da je prijedlog podrzan radujem se da vidim Bijeljinu ps zaboravio sam rec da u hrvatskoj jedino u osijeku se koristi izraz lega sto bi znacilo prijatelj kolega tak nest pa tak ak nekom napisem lega da znate sta mislim
Mirza Osnivač
Broj poruka : 1300 Godina : 33 Mjesto : Bijeljina / YU Posao : Student: I godina Mašinskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Obrazovanje : Mašinski tehničar IV godine Reputacija : 1 Bodovi : 6 Datum upisa : 2008-06-14
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 01:12
Ranije, dok sam igrao Ogame, sam se svojim hrvatskim suigračima obraćao s lega jer su se i oni meni tako obraćali.
BIJELJINA
Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina općine je 734 km², a ukupni broj stanovnika iznosi otprilike 150.000. Grad je historijsko središte Semberije i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka.
Drug Ambra Moderator foruma
Broj poruka : 354 Godina : 31 Mjesto : Osijek Reputacija : 0 Bodovi : 4 Datum upisa : 2008-07-15
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 01:33
s obzirom da je BiH najvise pogodio rat grad je lijep i svidja mi se pjesma:) a za ogame vjerovatno ih je bilo iz osijeka jer je to kod nas premda to i u hrvatskoj ko govori govori iz sprda to je samo jedan od osječkih izraza i šatro-riječi
vox Vodnik
Broj poruka : 68 Godina : 51 Mjesto : Balkan Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-06-21
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 02:15
amon_amarth Pocetnik
Broj poruka : 1 Godina : 34 Mjesto : bihac bosna i herzegovina Posao : trazim ... Obrazovanje : zavrseno... Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-11-21
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 19:15
vox (citat):
Općenito Bihaćka općina smještena je na sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine. Njena površina iznosi 689 kvadratnih kilometara. S bosanske strane graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a sa hrvatske općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Reljef bihaćke općine je raznolik. Čine ga najvećim djelom polja, brežuljci i srednjoplaninska zemljišta. Prosječna nadmorska visina je 231 metar. Veći dio bihaćke općine bogat je vodom: izvorima, potocima i rijekama. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na općinskom prostoru iznosi 80 kilometara.
Područje Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne, s mnogo padavina. Godišnji prosjek padavina je 1.245 milimetara, a prosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8° C, srednja januarska 0,4° C, prosječna julska 21° C.
U toku kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mrazevi se javljaju od oktobra do aprila, a snijeg od novembra do aprila. Magla je karakteristicna za Bihaćko polje, posebno Gorjevac i Dubovsko. Preovladavaju sjeverozapadni i jugoistocni vejtrovi - bura i jugo.
Pedološki pokrivač je raznovrstan. Biljni svijet, takođe, bogat i slojevit. Na bihaćkoj općini srećemo razne vrste životinja, tako da spada među bogatije krajeve BiH kada je u pitanju razvijenost flore i faune.
ETO MALO U GRADU BIHACU ))
masha Stariji Vodnik
Broj poruka : 163 Godina : 65 Mjesto : Tuzla Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-07-07
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 19:36
Tuzla
JugoSlovenKa Pionirka :) Vodnik
Broj poruka : 90 Godina : 32 Mjesto : Bijeljina Reputacija : 0 Bodovi : 1 Datum upisa : 2008-09-06
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 20:32
Moj rodni grad
Hercegovac Stariji Vodnik
Broj poruka : 195 Godina : 32 Mjesto : Hercegovina ! Posao : Radim sa bakrom xD Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-06-28
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 21:36
Mostar
Glavni grad Hercegovine ! oko 120 000 stanovnika...kroz grad protiče rijeka Neretva(naša kraljica) i imamo Stari most jedan od najposjećenijih gradova...ljeti vruće,prevruće(najtopliji grad u Evropi),nema kiše za lijeka...žega prava...zimi bura i kiša...grad s najviše mješovitih brakova u Jugoslaviji...grad koji je dao mnoge legende,kako lokalne tako i svjetske poput intelektualca Predraga Matvejevića...od sportskih veličina možemo izdvojiti među mnogim Dražena Dalipagića''Praju'' i poznati mostarski BMV(Bajević,Marić,Vladić) trio koji je harao Jugoslavijom i bili standardni u repki Jugoslavije...poznate fabrike i iz doba socijalizma su Soko i Aluminij koji su bili pravi giganti...ima tu još stvarih po kojim je Mostar specifičan...mogao bih do ujutro nabrajati
mostar_yu: komentar modifikovan dana: 24th November 2008, 21:47; prepravljeno ukupno 2 puta
Drug Čelik Zastavnik 1.klase
Broj poruka : 335 Godina : 32 Mjesto : Željezna Zenica, Yugoslavija Posao : Moler Obrazovanje : Srednja skola zasad... Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-07-14
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 21:41
pored videa imas pise embed(ili slicno) i to sto tu pise kopiras, paste-iras ga ovdje ...
Hercegovac Stariji Vodnik
Broj poruka : 195 Godina : 32 Mjesto : Hercegovina ! Posao : Radim sa bakrom xD Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-06-28
Naslov komentara: Re: Moj grad 24th November 2008, 21:47
Red GreetinG (citat):
pored videa imas pise embed(ili slicno) i to sto tu pise kopiras, paste-iras ga ovdje ...
shvatio sam...
Gost Gost
Naslov komentara: Re: Moj grad 25th November 2008, 00:05
jedino ja ne mogu da nadjem snimak zrenjanina...
Delija Vojnik
Broj poruka : 11 Godina : 36 Mjesto : Beograd Posao : Mafijas Obrazovanje : Doktor Nauka Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-11-24
Naslov komentara: Re: Moj grad 25th November 2008, 01:52
ja nemam sta da vam kazem o Beogradu svi vec dobro znate
Mirza Osnivač
Broj poruka : 1300 Godina : 33 Mjesto : Bijeljina / YU Posao : Student: I godina Mašinskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Obrazovanje : Mašinski tehničar IV godine Reputacija : 1 Bodovi : 6 Datum upisa : 2008-06-14
Naslov komentara: Re: Moj grad 25th November 2008, 02:10
Kuća Cvijeća na Dedinju. Bio tamo
drug Tibor Kapetan 1. klase
Broj poruka : 555 Godina : 32 Mjesto : Bečej Posao : Učenik Obrazovanje : Kuvar Reputacija : 0 Bodovi : 5 Datum upisa : 2008-10-28
Naslov komentara: Re: Moj grad 4th January 2009, 23:41
Bečej je gradić i sjedište istoimene opštine u Južnobačkom okrugu Vojvodine u Srbiji. Grad ima 25.703 stanovnika, a opština Bečej 40.877 stanovnika.
Geografija
Na desnoj obali Tise je od davnina veliko naselje, grad panonskog tipa, jedan od najvećih u Potisju, privredno, društveno i kulturno središte ovog dela Vojvodine - Bečej. U opštini Bečej su: Bačko Petrovo Selo, Bačko Gradište, Radičević i naselje Mileševo. Bečej je na pogodnom geografskom položaju, na raskršću železničkih i drumskih puteva, na veštačkim kanalima i reci Tisi.
Istorija
Bečej, na bačkoj strani, nekada Stari Bečej, nastao je iz Tvrđave na adi Tise, koja je spajala naselja na levoj i desnoj obali reke. Na teritoriji današnje opštine, prilikom arheoloških iskopavanja, nađeni su predmeti iz ranijih epoha ljudskog društva. Na osnovu do sada obavljenih istraživalja i nađenog materijala, zna se da je ovo područje bilo naseljeno od pet milenijuma p.n.e., odnosno od starijeg neolita. Na mestu današnjeg grada i u njegovoj okolini život se odvijao kroz gotovo sve praistorijske kulture i periode. Nađena su naselja iz neolita, eneolita, bronzanog doba kao i naselja gvozdenog doba, sve do istorijskog perioda.
Početkom nove ere teritoriju su nastanili Sarmati. Tokom Velike seobe naroda kroz ovu teritoriju su naseljvala mnoga plemena zadržavajući se duže ili kraće na jednom mestu ostavljajući kuće i grobove. Najbrojnije ostatke iz tog perioda ostavili su Avari između 6. i 9. veka koji su u grobovima svojih pokojnika često ostavljali bogate priloge.
Bečej se prvi put pominje 1091. godine. Kao utvrđenje Bečej se spominje 1238.g kada je ugarski kralj Bela IV svojom darovnicom poklonio Bečej u posed kaluđerima krstašima iz Stolnog Beograda. Severno od Bečeja nalazilo se naselje Perlek, koje je zaživelo još u 11.-12. veku. Prema turskim tefterima pominje se kao naselje još 1650. godine, ali je 1698. godine bez stanovnika. Arheološkim iskopavanjem u ovom naselju nađen je čitav niz objekata: poluukopane zemunice, silosi, otpadne jame, bunari i rovovi. Najlepši predmeti koji su nađeni na ovom lokalitetu nalaze se danas u holu fabrike „Karbo-Dioksid“,koja se posle privatizacije zove Linde, gde je napravljena mala izložba.
U 15. veku bio je posed srpskog despota Đurađa Brankovića. Do sredine 16. veka Bečej je promenio desetak feudalnih gospodara u okviru feudalne ugarske.
Turski vezir Mehmed-paša Sokolović osvaja ga 1551. i pod turskom vlašću ostaje doo 1687.godine. Nakon velikog austrijsko-turskog rata krajem XVII veka, Velike seobe Srba pod Arsenijem III Čarnojevićem i sklapanja mira u Sremskim Karlovcima 1699. ova teritorija dolazi u austrijsku vlast. Da bi osigurala svoje carstvo od upada Turaka, austrijska vlada duž novih granica je osnovala Potisko–pomorišku vojnu granicu. Od 1702. do 1751. grad je pripadao Potisko-pomoriškoj vojnoj granici Habzburške monarhije.
Posle Austrijsko-turskoga rata iz 1717. i sklapanja mira u Požarevcu iste godine, Turska je izgubila Banat, a samim tim prestaje potreba postojanje Potiske granice. Tadašnje županjske vlasti tražile ukidanje privilegije graničara, čemu su se ovi žestoko suprostavljaju. Nakon ukidanja ovog dela Vojne granice, mnogi Srbi koji su živeli u gradu odlaze u Rusiju. Da bi umirila graničare, austrijska vlada je 1751. osnovala Potisko-krunski distrikt sa sedištem u Bečeju. Distrikt je postojao od 1751. do 1848. Troje privilegija je dato distriktu 1759, 1774. i 1800. Prva privilegija distriktu je definisala status njegove autonomije, dok je druga dozvolila Mađarima da se nasele u distriktu. U periodu koji je sledio Mađari su zamenili Srbe kao većinski narod u gradu. U to vreme dolazi do povećanja broja stanovnika, tako po popisu iz 1820. u njemu živi 8.357 stanovnika. Prema popisu iz 1910., stanovništvo Bečeja je brojalo 54.275 lica, od kojih je 30.465 govorilo mađarskim, a 22.821 srpskim jezikom. U njemu bilo četrnaest potiskih opština. U periodu od blizu jednog veka postojanja distrikta u Bečeju se razvilo zanatstvo, trgovina i druge privredne i društvene delatnosti i on postaje politički i kulturni centar srednjeg Potisja. Bečej će u sastavu austro-ugarske carevine ostati do kraja Prvog svetskog rata 1918, kada ovo krajevi ulaze u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Između dva svetska rata u nasteje teška industrija Bečeju sa oko 1500 radnika i taj broj se neće značajnije menjati. Posle Drugog svetskog rata, Bečej je i dalje sresko mesto sve do 1955. kada je pripojen vrbaškom, a te godine prelazi u novosadski srez, do 1966. kada su ukinuti srezovi. Godine 1955. Mileševo i Radičević ulaze u sastav opštine Bečej, a 1960. i Bačko Gradište i Bačko Petrovo Selo. Takva administartivna podela postoji i danas.
Privreda
U opštini je najrazvijrnija poljoprivreda. Najveće organizacije su poljoprivredno-industrijski kombinat i metalna industrija. U okolini Bečeja su bogata lovišta i poznata izletišta, čarde na Tisi, a u samom gradu je Bečejska banja (1904) - Centar za rehabilitaciju.
Grad i opština Bečej svoj razvoj najviše duguju tipičnim ravničarskim bogatstvima: plodnoj zemlji, vodnom fondu, zemnom gasu i izvorima termalne vode. Otuda je poljoprivreda (na 44000 -{ha}- izuzetno kvalitetne zemlje) zauzela prvo mesto u privrednom usponu opštine Bečej. Povoljni klimatski uslovi, blizina reke Tise, kanala Dunav-Tisa-Dunav i tradicionalna naklonjenost stanovništva ka poljoprivredi utisnuli su svoj specifični pečat. Kao logična posledica prirodnih i socio-kulturnih potencijala razvija se i agroindustrijski kompleks koji čini temelj ukupne industrijske proizvodnje.Tu se prvenstveno misli na PIK Bečej (Poljoprivredno- industrijski kombinat), koji se osim ratarstava i stočarstva bavi i preradom povrća i voća u svojoj radnoj jedinici „Flora-Bečej“, doradom semena, a kao posebno preduzeće se izdvojila „Pivara Bečej“.
Preradom metala se bavi nekada čuvena fabrika automobilskih delova i opreme „Fadip“, drveta fabrika nameštaja „8. oktobar“, soje nadaleko čuvena fabrika „Sojaprotein“. Tu su i fabrika stočne hrane „Bečejka“, fabrika građevinskog materijala „Fit“ i Fabrika četaka Tisa. Pored skoro svih grana privrede razvijeno je i građevinarstvo, a postoji i duga tradicija zanatstva. Trgovina, kao jedna od najstarijih ljudskih delatnosti, prati privredu u njenom razvoju i utiče na opštu dinamiku protoka robe i kapitala, što se i odražava kroz zainteresovanost najznačajnijih banaka da budu prisutne na ovom području.
Grb Bečeja
Vojvodjanin Potporučnik
Broj poruka : 370 Godina : 39 Mjesto : Ravnica Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-12-16
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:19
na taj grb si ti dodao petokraku? Posto na grbu je granicar, a oni nisu bili komunisti...
drug Tibor Kapetan 1. klase
Broj poruka : 555 Godina : 32 Mjesto : Bečej Posao : Učenik Obrazovanje : Kuvar Reputacija : 0 Bodovi : 5 Datum upisa : 2008-10-28
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:20
Hej bre pa ovo ti je originalni grb Bečeja!!! šta ti sereš sad tu!
Vojvodjanin Potporučnik
Broj poruka : 370 Godina : 39 Mjesto : Ravnica Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-12-16
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:22
drug Tibor (citat):
Hej bre pa ovo ti je originalni grb Bečeja!!! šta ti sereš sad tu!
Pa nastao je mnogo ranije pre komunisticke revolucije, i to na grbu je granicar. Oni su sluzili austro-ugarskoj tako sto su branili monarhiju od turaka. E sad, ne verujem da su bili komunisti...
drug Tibor Kapetan 1. klase
Broj poruka : 555 Godina : 32 Mjesto : Bečej Posao : Učenik Obrazovanje : Kuvar Reputacija : 0 Bodovi : 5 Datum upisa : 2008-10-28
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:24
Ovaj grb što sam stavio je iz perioda Socijalizma, a taj grb je i danas u službi!!! ako nešto ne znaš onda nemoj ni da se petljaš u to!
Vojvodjanin Potporučnik
Broj poruka : 370 Godina : 39 Mjesto : Ravnica Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-12-16
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:26
drug Tibor (citat):
Ovaj grb što sam stavio je iz perioda Socijalizma, a taj grb je i danas u službi!!! ako nešto ne znaš onda nemoj ni da se petljaš u to!
e sad cu da ti pokazem danasnji grb, iz 2002...samo malo
drug Tibor Kapetan 1. klase
Broj poruka : 555 Godina : 32 Mjesto : Bečej Posao : Učenik Obrazovanje : Kuvar Reputacija : 0 Bodovi : 5 Datum upisa : 2008-10-28
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:27
pa ajd da vidim
Vojvodjanin Potporučnik
Broj poruka : 370 Godina : 39 Mjesto : Ravnica Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-12-16
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:28
drug Tibor (citat):
pa ajd da vidim
e ovaj je izradilo heraldicko drustvo srbije 2002.
Vojvodjanin Potporučnik
Broj poruka : 370 Godina : 39 Mjesto : Ravnica Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-12-16
Naslov komentara: Re: Moj grad 6th January 2009, 18:47
ZRENJANIN Zrenjanin (Serbian Cyrillic: Зрењанин) is a city and a municipality located in Serbia. It is situated in the northern Serbian province of Vojvodina at 45° 22' North, 20° 23' East. It is the administrative centre of the Central Banat District of Serbia. In 2002, the city's population was 79,773, while the Zrenjanin municipality had 132,051 inhabitants.
Zrenjanin is the largest city in the Serbian Banat, the third largest city in the Vojvodina province (after Novi Sad and Subotica) and the sixth largest city in Serbia.Zrenjanin got its present name in 1946 in honour of the revolutionary hero Žarko Zrenjanin Uča (1902-1942). Žarko Zrenjanin was a leader of the Vojvodina Communists and wartime Partisans who during the World War II endured torture and months of incarceration by the Nazis, was released and later killed while trying to escape recapture.
Old Serbian name for the city was Bečkerek (Бечкерек) or Veliki Bečkerek (Велики Бечкерек). In Hungarian, the city is known as Nagybecskerek, in German as Großbetschkerek or Betschkerek, in Romanian as Becicherecul Mare or Zrenianin, in Slovak as Zreňanin, in Rusin as Зрењанин, in Croatian as Zrenjanin, and in Turkish as Beştelek (meaning five melons) or Beçkerek.
It is assumed that Zrenjanin's original name, Bečkerek/Becskerek, comes from Hungarian word kerek ("forest, grove") and the surname of the 14th century nobleman, Imre Becsei, who had large estates in the area. Therefore the name would be translated into English as "Becsei's Forest". The original name gained a modificated meaning "great/big/major" in the languages of the Banat (Serbian: Veliki or Велики, Danube Swabian: Groß, Hungarian: Nagy, Romanian: Mare), as opposed to a village of the same name in the Romanian Banat, that is usually referred to as small Bečkerek (cf. Serbian: Mali Bečkerek or Мали Бечкерек, Danube Swabian: Kleinbetschkerek, Romanian: Becicherecu Mic, Hungarian: Kisbecskerek).
In 1935 the city was renamed to Petrovgrad in honour of king Peter I of Yugoslavia. he town of (Veliki) Bečkerek / (Nagy) Becskerek was first settled in the 14th century, the first mention of it dates from 1326. The merchant town on the Begej river became a property of the Serbian prince Stefan Lazarević in the 14th century. The town was ruled by the Kingdom of Hungary until 1551 when it was conquered by the Ottoman Empire. Mehmed-paša Sokolović, the founder of the vakuf of Bečkerek
The Ottoman army that conquered Bečkerek was led by Mehmed-paša Sokolović, an Ottoman statesman of Serb origin, hence the local Serbs from Bečkerek helped him to conquer the town. After the town fell, Mehmed-paša met with the leaders of local Serbs, and nominated beg Malković for administrator of Bečkerek. As a gratitude to Serbs for their help, Mehmed-paša later (in 1570) turned the town into his vakuf (foundation), built there many beautiful buildings, and granted local autonomy to it. During the Ottoman rule, the town of Bečkerek was divided into two parts (mahalas) - one Serb and another Muslim and was sanjak centre in Province of Temeşvar.In 1716, Bečkerek was conquered by the Habsburg Monarchy and it developed significantly by Maria Theresia's order of 1769. According to the 1753 data, the town was mostly populated by Serbs and Germans. According to the 1773 data, the population of the town numbered 721 houses, of which 625 were Orthodox Christian, and 96 Roman Catholic.
In 1779, Bečkerek became a seat of Torontal county. It was occupied by Ottoman troops between 1788-1789 during Ottoman-Habsburg war.
Since great fire destroyed almost whole town in 1807, county seat was temporarly moved to Sânnicolau Mare, until new county building was finished in 1820.
Bečkerek got a theatre hall in 1839 and a gymnasium in 1846, as well as a City Hall in 1820 and the Palace of Justice in 1908.
During the Revolution of 1848-1849, the town was one of de facto capitals of Serbian Vojvodina, a Serbian autonomous region within Habsburg Empire. Between 1849 and 1860, it was part of a separate Austrian crownland known as the Vojvodina of Serbia and Tamiš Banat. After the abolishment of this province, the town was included into Torontal County, and was the administrative center of this county. After 1867, Bečkerek was located within the Hungarian part of Austria-Hungary. The end of the 19th century, the town was mostly populated by Hungarian and Germans.According to the 1910 census, the city had 26,006 inhabitants, of which 9,148 most frequently spoke Hungarian language, 8,934 Serbian language, 6,811 German language, 456 Slovak language, and 339 Romanian language. The municipal area of the city had 54,715 inhabitants, of which 16,485 most frequently spoke German language, 14,445 Serbian language, 10,581 Romanian language, 8,573 Hungarian language, and 3,265 Slovak language. It is not certain whether Hungarians or Serbs were largest ethnic group in the city in this time, since 1910 census is considered partially inaccurate by most historians because this census did not recorded the population by ethnic origin or mother tongue, but by the "most frequently spoken language", thus the census results overstated the number of Hungarian speakers, since this was official language at the time and many non-Hungarian native speakers stated that they most frequently speak Hungarian language in everyday communication. The city was also home to 1,232 Jews, of whom many were native Hungarian speakers. Another problem is that the city and its municipal area were administered separatelly, thus the total population of the city and its municipal area counted together was 80,721 people, of whom 23,379 most frequently spoke Serbian language, 23,296 German language, 17,721 Hungarian language, 10,920 Romanian language, and 3,721 Slovak language.
After World War I, the city became part of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (later renamed to Yugoslavia). In 1921, the population of the city included 39% Serbs and Croats, 28% Germans, 27% Hungarians, and 6% Romanians. Between 1918 and 1922, it was a centre of a county within the Kingdom, between 1922 and 1929, it was part of the Belgrade oblast, and between 1929 and 1941 part of the Danube Banovina.
Between 1941 and 1944, it was under Axis occupation, and was part of the autonomous Banat within German-occupied Serbia. Beginning in 1945, Zrenjanin was part of the Autonomous Province of Vojvodina within the new Socialist Yugoslavia, and from 1992 to 2003 it was part of the Federal Republic of Yugoslavia, which was then transformed into the state union of Serbia and Montenegro. Since the 2006 independence of Montenegro, Zrenjanin has been part of an independent Serbia.