Čuvajmo se zaborava

Ako neko zna neku priču partizansku ili slično, ispišite je ovde da je sačuvamo od zaborava i prenesemo na što više ljudi!
Ako je moguće, pitajte djedove da vam pričaju.

Vojnik Broj poruka : 19 Reputacija : 0 Bodovi : 0 Datum upisa : 2008-06-18

pogledaj bitku na neretvi ili sutjesku i eto ti prica za cijelu vjecnost Wink

Jesu li to filmovi?
"Bitka na Neretvi" i "Sutjeska" ? Tako se zovu?

aha i svaka veca bitka ima svoj film,pogledo sam milion Partizanskih filmova inace volim ratne filmove hehehe

Linkovi za download filmova:
Bitka na Neretvi
Sutjeska

Imaš Bitka na Neretvi,Kozara,Desant na Drvar,Sutjeska...

e dajte kacite linkove od partizanskih filmova ja sam sam gledo serije al film mislm da jos nisam

jel moze Sutjeska na rapid share

moze sam treba nac Very Happy

dajte molim vas jos filmova

evo jos
http://rapidshare.com/files/80241262/Kozara_make_forum.yump3.org.part01.rar
http://rapidshare.com/files/80248005/Kozara_make_forum.yump3.org.part02.rar
http://rapidshare.com/files/80255071/Kozara_make_forum.yump3.org.part03.rar
http://rapidshare.com/files/80264287/Kozara_make_forum.yump3.org.part04.rar
http://rapidshare.com/files/80274059/Kozara_make_forum.yump3.org.part05.rar
http://rapidshare.com/files/80284096/Kozara_make_forum.yump3.org.part06.rar
http://rapidshare.com/files/80295156/Kozara_make_forum.yump3.org.part07.rar
http://rapidshare.com/files/80305090/Kozara_make_forum.yump3.org.part08.rar

pass forum.yump3.org

Heheheh...ima da se nagledamo filmova lol!

Bilo je osoba o kojima malo ko danas nesto zna

Stanko Parmac je sedamdesetih godina izvrsio melioraciju. Otada ljudi su poceli naseljavati Podrucje oko Neretve. Mogli su proizvoditi u toku cijele godine ne bojeci se da ce voda odnijeti ljetinu. Luka Bebic je bio najveci protivnik melioracije zemljista. On je bio predsjednik opstine Metkovic.. pamte ga kao sekretara OK SK.Sečjacima je govorio kako ce se voda usmrditi i goveda da nece imati sta piti. Tako ih je poticao na bunu. Kao zastupnik HDZ-ea doprinio je rastakanju PIK «Neretva» na mjestu gdje su bili maticni rasadi danas pasu krave.

Stanko Parmac rodjen je u Opuzenu 1913.bio je ucitelj, a1941. otisao je u partizane. Krajem 1941, posto je izmirio Srbe i Hrvate,. u Lici je stvorio njihov zajednicki odred. U jesen 1942 postao je nacelnik III dalmatinske brigade NOV-a, a poslije pada Italije odgovoran je za odbranu Braca od Nijemaca i ustasa. U proljece 1944. postaje nacelnik a zatim komadant XIX divizije NOV_a u sjevernoj Dalmaciji.. Ucestvovao je u oslobadjanju Knina u kome su se utvrdili Nijemci, ustase i ctnici., akasnije ucestvuhe u oslobadjanju Rijeke 05.05.1945.

Nakon rata, 1946. godine Stanko. Parmac odlazi u Lenjingrad na usavršavanje vojnog znanja u vojno-pomorsku akademiju 1948. godine, kada je izbio konflikt sa Staljinom, vratio se u zemlju povukavii i ostale koji su tamo studirali. Tada postaje nacelnik vojno-pomorske skole u Divuljama. Tu dolazi u konflikt s višim casnikom, Brankom Mamulom, i odlazi u prisilnu penziju u činu admirala JRM –e. Penzionisani admiral dolazi 1959 godine. u rodni kraj, u Donju Neretvu, s ciljem da radi na melioraciji postojecih mocvara, da bi stvorio uslove za bolji zivot u cijelom kraju.
On nije imao agronomsko znanje, ali i pored toga on je zasluzan za preporod Donje Neretve.
Zahvaljujuci njemu :
31.12.1959. godine donijeta je odluka o osnivanju PIK Neretva
sklopljen je ugovor sa organizacijom FAO o projektovanju u melioraciji sistema delte Neretve( ugovor je postao operativan maja 1963)
od drzave je dobio 13 milijardi dinara, od kojih je 60% platio FAO za gradjevinske radove na izgradnji istema za odbranu od poplava duz Velike i Male Neretve u Opuzenu i Uscu. Prva brazda otvorena je u jesen 1971. godine.

Moglo se proizvoditi preko cijele godine( mandarine, breskve, japanske sljive itd). U to vrijeme zavrsena je Jadranska magistrala,, Bosanske transverzale, uspostavljena je sirokotracna zeljeznica preko Bosne do Slovenije, duz obale i na ostrvima poceli su se graditi hoteli i razvijao se turizam, sve ovo je stvorilo trziste poljoprivrednim proizvodima sa ovog podrucja. Nastalo je blagostanje u ovom kraju.

Emerik Blum je bio jedna osoba sa naših prostora. Za njega se nažalost ne zna. To je čovjek koji bi trebao biti idol.

Emerik Blum je rođen 1911. godine, u skromnoj jevrejskoj porodici u Sarajevu. O Blumu se ne zna puno jer se nije idsticao ni u jednom pogledu ( politčki, profesionalno, a ni privatno).
Završio je , Tehnički Universzitet u Pragu, kao inžinjer elektrotehnike. u svojim dvadesetim godinama zajedno sa Oskarom Danom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojnom Dimitrijevićem je pokrenuo Collegium Artisticum.

1941. godine je odveden u ustaški logor Jasenovac gdje je kao zatvorenik a i diplomirani inžinjer održavao električnu centralu. Tu je 1944. godine pokazao svoju neustrašivu sposobnost organizovajućii uspješan bijeg iz tog logora užasa.

Poslije drugog svjetskog rata bio je načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva u Bosni i Hercegovini, generalni inžinjer Generalne direkcije Savezne elektroprivrede, generalni direktor Direkcije za elektropriverdu Vlade FNRJ, pomočnik ministra Elektroprivrede, predsjednik Komiteta za elektroprivredu… Njegova blistava karijera počinje 1951. godine riješenjem vlade kada se osniva preduzeče Elektroprojekt od kojeg za nekoliko godina nastaje ENERGOINVEST.

Vrlo brzo, zahvaljujući poslovnoj sposobnosti Emerika Bluma, ova kompanija postaje veoma poznata.
Energoinvestovi stručnjaci u narednim decenijama grade širom Jugoslavije i svijeta od hidroelektrana, termoelektrana, hiljada kilometara dalekovoda do utičnica. Energoinvestovi dalekovodi i danas snabdijevaju električnom energijom zemlje širom svijeta kao što su Libija, Egipat, Etiopija, Zambija, Kenija, Sudan, Irak, Iran, Indonezija….i puno drugih. Stotine trafostanica svih napona proizvedenih u Jugoslaviji.

Energoinvest je u bivšoj Jugi izgradio prvi dalekovog (Jajce-Zagreb 220kV) a njihovi inžinjeri su zatim izgradili jednu od najvećih visokonaponskih linija od 500kV, dugu 450km u Americi koja je prolazila kroz tri američke države ( Arizonu, Utah i Nevadu). Dok je sve ovo radio i organizovao po svijetu napravio je još par “malih” poteza po Jugoslaviji kao što su: ogromni aluminijski kombinat u Mostaru, tvornice glinice u Zvorniku, tvornice elektrolize, tvornice TAT na Ilidzi u Sarajevu, elektro tvornice u Lukavici u Sarajevu te tvornica u Doboju, Crnucu u Sloveniji, Tešnju, Višegradu, Prištini, Tuzlike i tako dalje i tako dalje….Sve ove tvornice su godišnje zarađivale stotine miliona dolara na svijetskom tržištu, a kako je jugoslavenko tržiste postalo premalo za ovakvog giganta, gospodin Emerik Blum otvara 20 predstavništva sektora izvoza, da bi se kasnije taj broj stalno povečavao.

Energoinvest je izvozio u o Meksiko, Ameriku, Rusiju, arapske zeme, ma bliski i daleki istok i to sve od trafo stanica, termoelektrana, dalekovoda, serijske opreme, atomske separatore….. Emerik Blum je bio poput alkemiste koji je prirodne i intelektualne resurse nerazvijene u Jugoslaviji pretvarao svojim vizijama u zlato.

Pored svega ovoga otvorio je 1954. godine i “Laboratoriju za zavarivanje i defektroskopiju” u sklopu koje je formirano društvo za zavarivanje u Bosni i Hercegovini i školu zavarivanja priznatu od jugoslovenskog “LOYD-a”, registra brodova, germanskog “LOYD-a” koja je postala i redovni član Međunarodnog Instituta za zavarivanje u Parizu. Ovo do sad napisano o njemu su njegovi radni uspjesi, pored kojih on ima još puno drugih, ljudskih. Njegove radne uspijehe sam nabrojala i istakla jer onda možete samo da zamislite koliko ljudi je bilo zaposleno u ovim firmama i koliko zemalja nas je poštovalo iz čisto profesionalnih sposobnosti.

A sada malo u drugoj strani Vizionara Bluma. Ovaj čovijek je investrirao jako puno u novi stručni kadar, koji je Jugoslaviji trebao i po ćemu su inžinjeri sa naših prostora i danas poznati. Samo u 1968.-1969. godini Energoinvest je stipendirao 1200 studenata (mašinskih, elektro, građevinskih i ostalih fakulteta) a taj broj se povečao do 3000 stipendija godišnje što je veliki broj za jednu kompaniju.
Zahvaljujući stipendijama Energoinvesta Monika Seleš je postala jedna od najboljih svijetskih teniserki tog vremena

Lepo od tebe Masha sta omogucujes da i ostali clanova ovog foruma doznaju nesto o ljudi koi su sagradili Jugoslaviju.Ovo treba da bude tradicija ovog foruma

Ovo je clanak iz makedonskog dnevnog vesnika "VREME". Interesan clanak o Titovog spomenika koj se nalazi u krugu fabrici "Metalski zavod Tito" u Skoplju. To je jedina fabrika koja sada nosi negovo ime. Radnici u ovoj fabrici nisu dozvolili da se spomenik Tita unisti. Onda fabrika je prodata Amerikancima. Kad su Amerikance doznali o pricu za to kako su radnici uspeli da spase titov spomenik bili su odusevljeni, i platili za negovo dalje odrzenje, i pored to sto je spomenik uraden iz bronza i tehnika njegovo odrzenje je vrlo skupa. Danas spomenik Tita jos stoi na istom mesto, a i jedna Nemacka TV kuca snimila je dokumentarni film o njemu.

Ovo je link:

http://www.vreme.com.mk/DesktopDefault.aspxtabindex=0&tabid=1&ArticleID=104038&EditionID=1576

» cuvajmo od zaborava titovu stafetu